Helenizam

Aleksandrijska Biblioteka

 

Herophilus and Erasistratus

 

 

331. g. prije Hrista Aleksandar Veliki osniva Aleksandriju. U Aleksandriji se nalazila čuvena Biblioteka, riznica sveg dotadašnjeg znanja.
Medicinska nauka  se unapređuje i ponovo počinje s naučnim radom, osobito na području anatomije. Rade se sekcije, a čak i vivisekcije na zločincima osuđenim na smrt.

Najpoznatiji anatomi i liječnici aleksandrijske škole su Herofil i Erazistrat. 

Herofil je osnivač prave anatomije, on proučava sve organe, mozak smatra sjedište živaca i nosiocem duše; zalaže se za lijekove. Opisao je mozak i kičmenu moždinu, njihove živce, venski sinusi lobanje, organe za varenje, oko. Napisao djelo ANATOMICA.

Erazistrat je opisao vidni i slušni živac: nervus opticus i acusticus, razlikuje senzorne i motorne živce, opisao razne vene i arterije. Većim djelom odbacuje Hipokrata. Dopušta spekulaciju i stjecanje novih spoznaja. Zalaže se za blage lijekove. Bolest vidi kao posljedicu obilja i suviška.

Erasistrat otkriva bolest kod Antioha sina kralja Sirije SeIekusa I Nikatora

Aleksandrijska škola donosi procvat hirurgije i farmakologije.

Rade se otrovi i protuotrovi, npr. Mithridaticum – jako popularan protuotrov za sve otrove te Theriacum, bezuspješan lijek protiv kuge. Lijekovi su  imena dobili po liječnicima autorima.