Robert Koch

Hajnrih Herman Robert Koh  

(Clausthal, 11. decembar 1843. - Baden Baden, 25. maj 1910.)

Koh je jedan od osnivača medicinske mikrobiologije. vidi Paster, mikroskop

 

Bakterije (latinski Bacterium) su velika skupina živih organizama koji su uglavnom mikroskopske veličine i jednoćelijski, s relativno jednostavnom ćelijskom strukturom u kojoj nedostaje ćelijsko jezgro i organele kao što su mitohondriji i hloroplasti.
Štapićaste bakterije ili bacili (lat. bacillus – štapić) mogu biti različite duljine i promjera

Bacil tuberkuloze (ili sušice), Koh je pronašao zahvaljujući novoj metodi, preparatu koji je sam razradio. Uspio je klicu uzgojiti na umjetnim hranilištima te s njom zaraziti zdrave životinje.

Svoje epohalno otkriće Koh je skromno objavio na sastanku njemačkog fiziološkog društva u Berlinu 24. marta 1882. godine. Gotovo podcjenjujuci svoj rad Koh je iznio vlastitu spoznaju o uzročniku tuberkuloze, patogenom mikroorganizmu štapićastog oblika-Mycobacterium tuberculosis, koji je kasnije po njemu nazvan Kochovim bacilom. Bilo je to revolucionarno otkriće u borbi protiv najopasnije bolesti XIX vijeka (tuberkuloza je bila uzrok svake sedme smrti).
Koh je do kraja života otkrio uzročnike kolere, izradio standardne metode pronalaženja i dokazivanja bolesti, a zaslužan je i za epidemiološko suzbijanje malarije, kolere, tifusa i nekih tropskih bolesti, te je uveo liječenje kininom.

Za izuzetne zasluge u medicinskim istraživanjima, prije svega otkrivanju uzročnika tuberkuloze, 1905. godine dobio je Nobelovu nagradu.

Zanimljivo je da je Koh proveo dvije godine, 1900. i 1901., na Brionima, gdje se pojavila malarija. Tamo stoji spomenik Robertu Kohu isklesan u živoj stijeni, i takođe i njegova bista. Ovaj slavni  naučnik potakao je i provro prevenciju malarije na Brionima provodeći isušivanje močvare- malarija se prenosi ugrizom komaraca.

Dugo se smatralo da će tuberkuloza s vremenom biti iskorjenjena, pogotovo što se u većini zemalja, nonovorođena dejca vakcinišu protiv ove bolesti.  Međutim, tuberkuloza nije iskorenujenja, štaviše širi se.

Tek je sa pojavom antibiotika, omogućeno adekvatno lječenje ove opake bolesti, ali terapija se mora usavršavati, jer bacil postaje rezistentan. vidi pencilin