Luis Pasteur ( 1822-1895)

Ime Luja Pastera poznato je širom sveta, pre svega po postupku pasterizacije, nazvana po njegovom imenu. Proučavao je alkoholno vrenje i otkrio da ga uzrokuju mikroorganizmi, 1861.- otkrio anaerobne bakterije. Na osnovu svojih otkrića uveo je novu metodu konzerviranja-pasterizaciju.

Postupkom pasterizacije Paster je u mnogome uspeo da spriječi širenje tuberkuloze, a to je postupak do koga je on došao u tehnologijama mlijeka i alkohola.

On je utvrdio da se tu radi o mikroorganizmima, koji se ubijaju pri temperaturama iznad 63°C u trajanju od oko 30 minuta. Paster je, takodje, zakljucio da se sterilisani materijali, koji se ne izlažu vazduhu, ne kontaminiraju, dok se materijali izloženi vazduhu zagadjuju i kvare. On je svojim postupcima poboljšao proizvodnju vina i piva, a takodje znacajno pomogao industriji svile u sprječavanju štetnog dejstva svilenog crva.

I mada je po obrazovanju bio hemičar, više se proslavio u medicini.

Prvi je u svijetu napravio vakcinu protiv bjesnila, kao i vakcinu protiv antraksa.

Zna se da je Edward Jenner napravio prvu vakcinu protiv malih boginja, ali ona nije doživjela masovniju upotrebu.
Paster je 1880. našao da bakterija živinske kolere, ostavljena duži vremenski period, ako se ubrizga živini ne izaziva koleru. Kada je, nakon toga, istu živinu vakcinisao svježom aktivnom kulturom bakterije, živina je preživela. Godine 1882. napravio je vakcinu protiv antraksa, koji se veoma retko javlja kod ljudi, a masovan je kod stoke,

1885. napravio je vakcinu protiv besnila.

Luj Paster je proizveo prvu vakcinu protiv besnila koristeci osušenu kičmenu moždinu zaraženih zečeva. Ovu metodu je pronašao i na psima isprobao Pasterov kolega Emil Ru.
Vakcina je prvi put, i to uspješno, primjenjena 6. jula 1885. na devetogodišnjem dečaku Jozefu Majsteru koga je izgrizao bjesan pas. Paster mu je dao vakcinu i dječak je preživeo.

Vijest se proširila i već sljedeće godine vakcinisano je oko 2500 pacijenata. Fatalnih slučajeva bilo je ispod 1%.

 

Ovi Pasterovi uspjesi potaknuli su mnoge druge naučnike da potraže vakcine za druga oboljenja i bolesti.

U Parizu je izgradjen Pasterov institut 1888, gde je Paster i sahranjen 1895.

Paster je zaposlio Majstera u svom Zavodu i on je tu radio kao čuvar. Kada su Njemci 1940. naredili Meister-u da im otvori Pasterov grob, radi ispitivanja, Meister je izvršio samoubistvo, ne želeći da oskrnavi grob dobročinitelja.

 

Mikrobiologija (od grčkog mikron - mali biologos - nauka o životu) je jedna od nauka koja je imala i ima veoma bitnu ulogu u društvu. Mikrobiologija je, prema tome, nauka koja proučava mikroorganizme, koji su jednoćelijski ili ćelijski-cluster mikroskopski organizmi. Oni pripadaju eukariotima (sa nukleusom) kao što su gljivice i prokariotima (bez nukleusa).
Mikrobiologija je cesto definirana kao nauka koja proucava organizme koji su premali da bi se vidjeli golim okom, tj. nauka koja proučava mikroorganizme. Organizmi i objekti manji od jednog milimetra u promjeru se ne mogu vidjeti golim okom, te su mikroskopi naišli na ogromnu primjenu u mikrobiologiji. Mikroorganizmi su neophodni za pravljenje hljeba, sira, piva, vina, antibiotika, enzima, vakcina, vitamina, i mnogih drugih bitnih produkata.

Mikroorganizmi su neophodni za ekološki sistem.

Zahvaljujući njima postoje azotni i ugljenikovi ciklusi koji se odvijaju duboko u zemljištu i u dubokim vodama