Helenizam
|
||
Aleksandrijska Biblioteka
Herophilus and Erasistratus
|
331. g. prije Hrista Aleksandar Veliki osniva Aleksandriju. U
Aleksandriji se nalazila čuvena
Biblioteka, riznica sveg dotadašnjeg znanja. Najpoznatiji anatomi i liječnici aleksandrijske škole su Herofil i Erazistrat. Herofil je osnivač prave anatomije, on proučava sve organe, mozak smatra sjedište živaca i nosiocem duše; zalaže se za lijekove. Opisao je mozak i kičmenu moždinu, njihove živce, venski sinusi lobanje, organe za varenje, oko. Napisao djelo ANATOMICA. Erazistrat je opisao vidni i slušni živac: nervus opticus i acusticus, razlikuje senzorne i motorne živce, opisao razne vene i arterije. Većim djelom odbacuje Hipokrata. Dopušta spekulaciju i stjecanje novih spoznaja. Zalaže se za blage lijekove. Bolest vidi kao posljedicu obilja i suviška. Erasistrat otkriva bolest kod Antioha sina kralja Sirije SeIekusa I Nikatora Aleksandrijska škola donosi procvat hirurgije i farmakologije. Rade se otrovi i protuotrovi, npr. Mithridaticum – jako popularan protuotrov za sve otrove te Theriacum, bezuspješan lijek protiv kuge. Lijekovi su imena dobili po liječnicima autorima. |
|