Hipovitaminoza je bolest nedovoljnog unosa vitamina u organizam. |
Većina vitamina se nalazi u biljkama koje jedemo, znači u
voću i povrću, ali ne svi. Neki se nalaze u životinjskim
organima, na primer jetri, ili u ribi. Interesantno je, na
primer, da neki provitamini, da bi se pretvorili u vitamine,
zahtjevaju posebne uslove. Na primer, da bi se provitamin D
pretvorio u vitamin, potrebni su mu sunčevi UV zraci.
Vitamine dijelimo na vitamine topljive u mastima
i vitamine topljive u vodi.
Vitamini topljivi u mastima su vitamin A, D, E i K. Vitamin
C, B1, B2, B6, B12 i H su vitamini topljivi u vodi.
|
Vitamin A sudjeluje u procesu stvaranja vidnog pigmenta
rodopsina, ima ulogu zaštitnog djelovanja kod malignih
bolesti i potreban je za rast i razvoj organizma.
Nedostatak vitamina A uzrokuje noćno sljepilo, alergije,
povećava sklonost infekcijama i promjene u disajnom i
probavnom sistemu.
Izvori džigerica, mrkva, slatki krumpir, bundeva, marelice,
zeleno lisnato povrće, mango, dinja cerovača, tunjevina.
Beta karoten je osnov za stvaranje vitamina A, što znači da ga
tijelo, zavisno o svojim potrebama, pretvara u vitamin A.
Crijeva iz hrane uzimaju onoliko beta karotena koliko tijelu
treba da napravi potrebnu količinu vitamina A; ni više ni
manje. Na taj način crijeva štite tijelo od viška vitamina A
u slučaju da redovito jedete preveliku količinu hrane bogate
već stvorenim vitaminom A.
Beta-karoten je antioksidans i
ima jednu od ključnih uloga u zaštiti
od utjecaja slobodnih radikala.
Izvori: suhe marelice, slatki krumpir, mrkva, dinja
cerovača, breskve, bundeva, kelj.
Preporučuje se da se vitamin A dobija iz beta karotena jer on, osim
što stvara vitamin A, ima antioksidativna svojstva te
potencijalno štiti od srčanih bolesti i raka.
B kompleks vitamina
U ovu grupu spadaju vitamin B-1 (tiamin), vitamin B-2
(riboflavin), nikotinska kiselina (vitamin B-3), pantotenska
kiselina (vitamin B-5), vitamin B-6 (piridoksin), folna
kiselina i vitamin B-12 (cijanokobalamin).
Vitamin B1 pomaže kod probave, djeluje na mišićni i
krvožilni sistem i održava zdravlje želuca i crijeva.
Probavne smetnje, depresija, problemi s pamćenjem i
koncentracijom, gubitak apetita i nesanica su neki problemi
koje izaziva nedostatak vitamina B1.
Vitamin B2
spriječava komplikacije s očima, kožom i važan za normalnu
probavu ugljikohidrata, masti i proteina. Manjak izaziva
upalu desni, rožnice oka, sluznice jezika i promjene na
koži.
Izvori: iznutrice, mliječni proizvodi, morski plodovi, jaja,
meso, obogaćeni kruh i žitarice, bademi, tofu, artičoke,
repa, špinat, slatki krumpir.
Vitamin B6
je vitamin rasta, trudnoće i sastavni je dio enzima, a
koristi se kod ublažavanja oboljenja nervnog sistema,
anemija, promjena na koži, gubitka kose, umora,
potištenosti, grčeva u mišićima i problema s pamćenjem.
Vitamin B12
je uključen u metaboličke sisteme, važan je za razvoj
crvenih krvnih ćelija i centralnog nervnog sistema.
Nedostatak uzrokuje anemije, neurološke poremećaje, grčeve u
mišićima i teškoće s pamćenjem i koncentracijom.
Vitamin D
učestvuje u jačanju kostiju i zuba jer povećava
iskorištavanje kalcijuma i fosfora u organizmu, a nedostatak
uzrokuje krivljenje kostiju (rahitis), X i O noge (genua
valga i genua vara), a indirektno preko kalcijuma
osteoporozu.
Vitamin E
štiti ćelije od djelovanja slobodnih radikala, spriječava
nastanak malignih bolesti, štiti srce i krvne žile
Vitamin F (Folna kisalina)
Djeluje kao koenzim koji potpomaže proizvodnju DNK, matrice
za ćelijsku reprodukciju. Neophodan za stvaranje crvenih
krvnih zrnaca te oblikovanje kostiju u fetalnoj dobi.
Izvori: Šparoge, pinto grah, leća, slanutak,
artičoke, špinat, bubrežasti grah, avokado, papaja, pšenične
klice, obogaćene žitarice.
Vitamin H
je važan za normalnu probavu ugljikohidrata, masti i
proteina, a promjene na koži i noktima, gubitak apetita i
bolovi u mišićima su uzroci nedostatka istog.
Vitamin K
pomaže pri procesu zgrušnjavanja krvi.
Izvor: Zeleno lisnato povrće, kelj, brokula, luk, zelena
salata, kupus, špinat.
|