Starogrčka medicina

Grčka je kolijevka kulture. U njoj je u središtu svih nauka je čovjek i njegova misao.

Sve potiče iz glave.

 

Rođenje Atine iz Zeusove glave

 

Kentaur Hiron učitelj Askelepija

Stari Grci su vjerovali da su bolesti prouzrokovane voljom bogova. Bolesti su bile određene kao kazne bogova. A, ukoliko se bogovima pridonese određena žrtva oni bi tada podarili ljudima zdravlje ili ozdravljenje.

Drevna grčka medicina prolazi kroz sve faze kao i ostale medicine drugih naroda, ali na kraju prelazi u naučnu. Prvi liječnici opisani su u Ilijadi i Odiseji.
Iako ljude često liječe bogovi, to rade racionalnim metodama -bez čuda i čudesa.


Prikaz carskog reza koji izvodi Askelepije

Glavni bog medicine je Asklepije, sin Apolona i učenik mudrog kentaura Hirona koji ga je i uputio u medicinu. Izgleda da je doista živio u 12. vijeku p.n.e i da je bio toliko vješt da je nakon smrti proglašen za boga medicine. Često se prikazuje sa štapom oko kojeg je obavijena zmija (vidi Simbli Medicine). Posvećeni su mu mnogi hramovi (u Knidu, Knosu, Epidauru, Pergamu) i tu su dolazili bolesnici, a on im se javljao u snu ili preko svešternika  im davao upute. U nekim od hramova su sačuvane pismene zahvale za izlječenje, pa se vjeruje da je istorijska ličnost prerasla u legendu.


U 6 vijeku p.n.e. javljaju se prvi filozofi pa medicina prelazi u ruke ljudi nevezanih za religiju i medicina postaje gotovo čisto naučna. 

Sveštenici i prvi doktori osim ritualne primjenjuju i racionalnu terapiju.

Ne postoje određeni ili sveopšte prihvaćeni datumi početka i kraja razdoblja stare Grčke

Stari Grci bili su jedinstveni narod s visoko razvijenom duhovnom i materijalnom kulturom. Kulturu ovog narod možemo grubo podjeliti na nekoliko perioda. 

Od 6000. do 2900. p.n.e. govori se o neolitski period s neolitskim kulturama. 

Negdje 2900. ili 3000. p.n.e. rano bronzano doba koje će potrajati sljedećih 1,000 godina. U to vrijeme u bazenu Egejskog mora počinje se razvijati metalurgija, najpoznatija je bronza od koje se proizvodi oruđe i oružje, osobito na Kritui, Cikladima i kopnenoj Grčkoj. Završetkom ovog doba, oko 2000. p.n.e. počinje Minojsko doba (Minojci) na otoku Kreti. Minojsko doba dobilo je ime po legendarnom kralju Minosu a dijeli se na Rani minojski period (3000-2200 p.n.e.), Srednji minojski period (2200.- 1500. p.n.e.) i Kasni minojski period (1500. – 1000. p.n.e.). 

Oko 1100. p.n.e. sa sjevera stižu Dorani i šire se prema zapadnim obalama. Mikensko doba potrajalo je negdje od 1600. do 1100. prije krista. 

Mikenska civilizacija na svome zapadu oko 1100 godine p.n.e. dovodi Grčku u Tamno doba koje će potrajati do 750. p.n.e. Do je doba mnogih ratova. Nakon Trojanskih ratova sa sjevera su došli Dorani sa željeznim oružjem. Grčka slabi,.
Početak gradnje monumentalnih grčkih skulptura počinje u Arhaičkom periodu od 750. do 500 p.n.e.. 

Javljaju se gradovi-države (polis), počinje i grčka kolonizacija južne Italije i Sicilije. Širenjem grčkih kolonija počinje 

Oko 500. do 336. p.n.e. počinje Klasični period stare Grčke istorije -Zlatno doba-helensko doba. 

Grci dolaze u konflikt s Perzijom na istoku. 

Osvajač Aleksandar Veliki umro je 323. p.n.e. Atena je u to vrijeme cvjeta politički i kulturno. 

Demokratijaj je, a Atenom vlada Periklo. 

Izgrađen je Parthenon na Akropoli. 

Pišu su tragedije Sofokla, Ešila i Euripida. Utemeljuju se filozofske škole Sokrata i Platona.
Helenski period traje od 336. pa do 146. p.n.e.

Rimsko doba

Rim je pobjedio Kartaginu 202. p. n. e., pa je imao slobodne ruke da se okrene istočno, kad su ga pozvali rimski saveznici Rodos i Pergam. Drugi makedonski rat izbija 200. p. n. e. i nakon pobjede Rimljana ostavruje se savez kontroliran od Rima, a demokratije su zamenjene aristokratskim vladama u savezu sa Rimom.

Konačni pad Grčke dolazi 88. p. n. e., kada je pontski kralj Mitridat VI ustao protiv Rimljana i pobio 80.000 Rimljana i rimskih saveznika u gradovima Male Azije koje je prethodno osvojio. Iako Mitridat VI nije bio Grk, mnogi grčki gradovi (uključujući Atinu) zbacuju pro-rimsku vlast i pridružuju se Mitridatu. Kada je Lucije Kornelije Sula proterao Mitridata iz Grčke, Rimljani su se osvetili nekim grčkim gradovima.

Od tada je Rimsko Carstvo upravljalo svim heleniziranim državama na Sredozemlju. 

Zadnji rimski car zbačen je 476. godine, ali tada je istočnim područjima već vladao drugi car sa sjedištem u Konstantinopolju. 

 

2006-2009. Copyrigt mojTim