|
Skolastička medicina |
|||
Procvat salernske škole uzrokovao je na zapadu pojavu mnogih crkvenih škola. Bez izražene slobode duha ipak su to bili jedini obrazovni centri. Javljaju se u XII vijeku i u njima se odvija cjelokupno naučno djelovanje. O svemu je odlučivao autoritet a ne posmatranje i eksperimenat. Ti autoriteti bili su Ptolemej u astronomiji, Aristotel u fizici i nizu drugih prirodnih nauka, Hipokrat i Galen u medicini Medicina tog perioda prihvata ta načela.Skoro na svim tadašnjim univerzitetima medicinska nauka za osnov ima dogmatski galenizam. Iole slobodnija misao nailazila je na otpor crkvenih vlasti. Medicinska nastava se sastojala u čitanju i komentiranju klasičnih tekstova – Hipokratovih «Aforizama», Galenova «Ara parva», Razesova «Nonus Rhasi ad Almansorem» i Avicenin «Kanun» služe kao zvanični udžbenici i ne sumnja se u ispravnost njihvih postavki, niti se oni u praksi provjeravaju. Osim Oxforda i Cambridge-a koji za medicinu nemaju velikog značaja, najstarija su univerziteti Monpelje, Bolonja, Pariz i Padova. Kao posebnost tog vremena medicina je podrazumjevala i govorništvo, pa su se održavale rasprave na kojima su pobjeđivali oni koji su vladali silogistikom.
Nakon završetka studija stječe se bakalaureat –
potvrda o prvom akademskom stepenu; slijedeći akademski stepenik je imao pravo liječničke
izobrazbe i predavanja. Najviši akademski stupanj bio je naziv magistera, a u 15. st. uveden je
i doktorat. Lijekovi su podrijetlom iz Arabije, uz prisustvo mnogih
besmislenih lijekova koji se temelje na praznovjerju. Tako je npr. od
zvanične medicine uveden i način lječenja pomoću dodira kralja. |
||||
Freska koja ilustruje čas anatomije na univerzitetu u Bolonji
|
Vremenom se dešavaju pomaci. U X vijeku hirurgija se odvaja od medicine, jer se prezire manualni rad. On se prepušta
ranarnicima, a osim toga crkva zazire od krvi pa je liječnicima zabranila takve zahvate.
U to vrijeme u medicinskoj
nauci prednjači Bolonja, gdje je Univerzitet osnovan 1088.
godine, a medicinski fakultet 1158. godine. Tu je Mondino dei Luzzi početkom
XIV vijeka držao je predavanja uz leš, ali se držao Galenovih tumačenja.
Hiruršku školu osnovao je u 13. st. gradski ranarnik Ugo Borgognoni. U Padovi je djelovao Pietro d' Abano koji je smatrao da mu je glavna dužnost upoznati zapad s djelima starih autora.Vremenom primat u domenu medicinske nauke preuzima Padova gdje Alessandro Benedetti (1450.-1512.) osniva prvi anatomski zavod.
Teatro anatomico 1584. Girolamo Fabrici gradi Anatomski amfiteatar tzv. Teatro anatomico gdje su držana javna predavanja anatomije i seciranja.. Tu su nastala najveća otkrića u istoriji anatomije. vidi Vasalove reforme medicine |
|||
U to doba je čuven i medicinski
fakultet u Monpeljeu, jak centar arapske medicine. Na njemu je
predavao i radio Arnaldus de Villanova, koji se ponekad čak
suprotstavljao dogmama Galena i Avicene. Zalagao
se za krajnje jednostavne lijekove, ali je bio sklon i praznovjerju.
Ostatak Evrope slijdi ove centre. |
||||
Tri nedaće udarile su pečat srednjem vijeku, ne samo u medicini: Glad, Guba, Kuga. Naročito je katastrofalna bila kuga iz 1348. godine, kad je pomrla je četvrtina tadašnjeg stanovništva Evrope.
Hans Holbein mlađi - 41 drvorez 1523/4- Dance macabre |
||||
Doba kuge (Crna Smrt ili Crna kuga) bila je jedna od najtežih pandemija u istoriji. Pošela je u jugozapadnoj Aziji proširila se u Evropu i polivinom XIV vijeka. dobila ime Crna Smrt (lat. mors atra), iako je ovaj naziv nastao tek u XVIII vijeku. Najčešće opisani simptomi te bolesti su bili visoka temperatura, povraćanje krvi i smrt u roku od tri dana.
Hospitali
(lat. hospitalis "gostinjski") najprije su bile sobe ili prostori za goste odnosno strance, koji su se poslije koristili za liječenje gostiju, putnika i drugih. |